Evropska komisija je prošlog mjeseca zvanično pokrenula savez EU za solarnu fotonaponsku industriju, sa ciljem da povrati proizvodnju izgubljenu u Kini i uspostavi industriju „Made in Europe“.
Nova alijansa će promovirati ulaganja u velike fabrike, s ciljem godišnje proizvodnje od 30 gigavata (GW) za svaku ključnu solarnu komponentu do 2025. – više od šest puta više od sadašnjeg kapaciteta od oko 4,5 GW godišnje.
Evropa ima mnogo toga da nadoknadi – od 450 GW fotonaponskih modula koji su proizvedeni širom svijeta 2021. godine, manje od 9 GW proizvedeno je u EU.
Ove godine se očekuje da će skoro 40 GW solarnih PV biti instalirano u cijelom bloku od 27 zemalja – što je novi rekord, a to će biti postignuto zahvaljujući udvostručenju izvoza solarnih PV iz Kine.
Ovo je „zeleni paradoks”: iako je solarna energija „apsolutno neophodna” za dekarbonizaciju Evrope i energetsku nezavisnost, blok je gotovo u potpunosti ovisan o Kini u pogledu proizvodnje.
Peking trenutno kontroliše 80% globalnih solarnih fotonaponskih proizvodnih kapaciteta. A za globalni polisilicijum i ingote, udeo će uskoro dostići skoro 95%.
Solarna energija je ‘energija slobode’ – osim ako EU ne zavisi od autokratija za tehnologiju.
Industrijski savez dio je strategije EU za solarnu energiju, objavljene u maju 2022. godine.
Cilj je da se do 2030. godine rasporedi skoro 600 gigavata (GW) solarnog fotonaponskog kapaciteta, sa privremenim ciljem od 320 GW do 20203. godine, što je više nego dvostruko više od trenutne proizvodnje bloka.
Nedavno je Komisija iznijela prijedlog za ubrzanje izdavanja dozvola za obnovljive izvore energije za koje se očekuje da će ubrzati primjenu solarne energije u EU. Solarni projekti na krovovima, na primjer, i male solarne instalacije ispod 50 kW kapaciteta biće izuzeti od posebne procjene uticaja na životnu sredinu.
Evropa treba ubrzati po pitanju dozvola i finansija a očekuje se i veći angažman Evropske investicione banke (EIB) u tom pogledu.
Očekuje se i razvoj na regulatornoj strani, te novi ekološki i društveni “kriteriji” za proizvodnju solarnih panela sredinom 2023.godine.
Cijene električne energije su previsoke, a evropske energetski intenzivne kompanije teško se bore da budu konkurentne svojim kolegama u drugim regijama svijeta, gdje su cijene struje mnogo niže.
Europska solarna industrija pozdravila je inicijativu, ali je također izrazila zabrinutost zbog nedostatka sredstava i povećanja troškova proizvodnje uzrokovanih visokim cijenama električne energije.