U Bosni i Hercegovini više od 50% energije potječe od uglja (preciznije, 51,5%).
Od uglja i nafte dobiva se gotovo tri četvrtine energije, a od vjetra i sunca samo 0,3% (IEA, 2020).
Bosna i Hercegovina ima najzagađeniji zrak u Evropi, ali nema strategiju kako una- prijediti njegov kvalitet. Paralelno se radi na velikim i dugoročnim projektima ulaganja u termoelektrane, koje će nastaviti zagađivati ove prostore. Energija iz termoelektrana proizvodi se pomoću starih tehnologija, koje znatno zagađuju čovjekovu okolinu.
Kada se analiziraju proizvedene i utrošene količine električne energije, zaključuje se da Bosna i Hercegovina s postojećim hidroelektranama i obnovljivim izvorima može proizvesti većinu energije koju troši. Ukupna proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini iznosi 15.391 GWh (od čega termoelektrane proizvode 10.443 GWh). Od toga se izveze 7.327 GWh, a uveze 3.266 GWh (2019)6. Na razini države, Bosna i Herce- govina bi za vlastite potrebe za električnom energijom mogla znatno reducirati proi- zvodnju električne energije u termoelektranama.
Bosna i Hercegovina godišnje izveze električne energije vrijednosti 574 mil. KM, a uve- ze 271 mil. KM. Najveći pojedinačni izvoznik je EFT Stanari, koji većinu svoje proizvodnje izveze.
Bosna i Hercegovina u potpunosti je ovisna o vanjskim faktorima u segmentu prirod- nog plina, pri čemu je dominantan potrošač Kanton Sarajevo. Projekt gradnje plinovoda Južna interkonekcija Zagvozd – Novi Travnik omogućio bi diverzifikaciju izvora plina. Me- đutim, i ovdje postoji realnost da će Turska, zapravo, preuzeti najveći dio ovog plina, od- nosno dvije trećine, pa bi tek ostatak bio dostupan ostalim zemljama. Predstavnički dom Vlade FBiH usvojio je Nacrt zakona o Južnoj interkonekciji, međutim potrebno je da ga potvrdi i Dom naroda Parlamenta FBiH. Ispravno je raditi na diverzifikaciji izvora energije, no ni ovaj izvor nije potpuno pouzdan.
U maloj zemlji kakva je Bosna i Hercegovina trenutno postoje tri javna poduzeća koja se bave proizvodnjom, prodajom i distribucijom električne energije: Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda RS i Elektroprivreda HZHB. Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda RS najveći dio energije proizvode u termoelektranama, dok je Elektroprivreda HZHB primar- no usmjerena na hidroelektrane.
Elektroprivreda BiH planirala je izgradnju zamjenskih blokova u termoelektranama Tuzla i Kakanj te nekoliko vjetroelektrana i hidroelektrana, kao i toplovod u Termoelektrani Kakanj, čime bi se osigurala neovisnost u proizvodnji električne energije u idućih pedeset godina. Realizacijom planova u srednjoročnom periodu učešće termoelektrana u proizvodnji energije u Bosni i Hercegovini palo bi sa 75% na 65%, što nije dovoljno da se dostignu ciljevi dekarbonizacije i realizirale obaveze koje je država preuzela međudržavnim sporazumima.