Jedna četvrtina svjetske populacije svake godine se suočava sa izuzetno visokim nivoom nedostatka vode, često koristeći skoro svu dostupnu vodu. Najmanje polovina ljudi na svijetu, što je skoro četiri milijarde ljudi, živi na mjestima sa vrlo malo vode najmanje mjesec dana svake godine, podaci su koje donosi Svjetski institut za resurse.
Stanovništvo raste iz godine u godinu, temperature su sve više, zalihe vode sve manje, uslijed globalnog zagrijavanja i suša, a od 1960. godine potražnja za vodom se više nego udvostručila. Osim porasta stanovništva i klimatskih promjena, veći je i ekonomski rast, sve je više kompanija i preduzeća kojima je potrebna voda.
Svjetski institut za rezerve je na osnovu skale (koja se kreće od ektremnog opterećenja do niskog) ukazao na to koliko je visoko opterećenje vodenih resursa u preko 160 zemalja svijeta, i ustanovilo 25 zemalja koje su pod najvećim pritiskom. Kada skala dođe do ektremnog nivoa opterećenja resursa koje neka zemlja posjeduje, to znači da najmanje 80 odsto vodosnabdijevanja zemlja već koristi.
Najugroženije zemlje na popisu, njih 25 koje su se našle u prvoj kategoriji ekstremnog rizika i opterećenja su: Bahrein, Kipar, Kuvajt, Liban, Oman, Katar, UAE, SA, Izrael, Egipat, Libija, Jemen, Bocvana, Iran, Jordan, Čile, San Marino, Belgija, Grčka, Tunis, Namibija, JAR, Irak, Indija i Sirija.
Na Bliskom istoku i u Sjevernoj Arici 83 odsto stanovništva živi u oblastima sa veoma visokim vodenim opterećenjem, dok u Južnoj Aziji tako živi 74 odsto stanovništva. Do 2050. godine, predviđa se još milijardu ljudi koji će živjeti u oblastima sa izuzetno visokim rizikom nedostatka vode, predviđa institut.
Očekivanja su da će se količina vode koja se koristi u podsaharskoj Africi povećati za 163 odsto do 2050. godine, što je četiri puta brže od stope promjena u Latinskoj Americi.
Voda koja se koristi u međunarodnoj trgovini iz zemalja sa nižim srednjim dohotkom u zemlje sa visokim dohotkom sve više će doprinositi nestašici vode u zemljama sa niskim i nižim srednjim prihodima.
Održivo upravljanje vodom može smanjiti rizik od kriza i obezbijediti dugoročnu sigurnost. Da bi se pospješilo održivo korišćenje, neophodno je investirati u infrastrukturu, edukovati građane o važnosti štednje vode, i uspostaviti efikasne vodopravne politike. Takođe, saradnja između zemalja može pomoći u razmjeni najboljih praksi i resursa. U budućnosti, pravilna upotreba vode neće biti samo pitanje očuvanja, već i opstanka.
Energetski portal/ Sve za solar